Kontakt

Gradska narodna biblioteka
"Žarko Zrenjanin"
Trg slobode 2, Zrenjanin
tel.: +381 23 566 210
faks: +381 23 530 744
PIB: 101163779
JBKJS: 09225 

Radno vreme

Radnim danima 8:00 - 19:00 časova
Subotom: 9:00 - 13:00 časova

Članarina

Cena članarine za godinu dana iznosi 500 dinara. 
Članska karta važi za sva odeljenja biblioteke.

Blog "Čitalačke značke"

blog Čitalačke značke

Petkom na poseban način delimo radost čitanja. 

Ovog petka, kao prvu u nizu, delimo sa vama preporuku za čitanje nama drage i posebne Katarine Savkov, dobitnice nagrade Književnog konkursa "Ulaznica 2022", knjigoljubiteljke i knjigobraniteljke koja je: "spremna za odbranu knjiga osuđenih na dugotrajne poličarske kazne, da kopne u tamnicama sopstvenih korica", kako kaže - uverite se i sami na njenom Instagram nalogu: @advo_katica_za_knjige. 
 
 
 
Piše: katarina Savkov
 
„Teške ljubavi“ sam progutala jednog prehlađenog dana (i mogu reći da su na mene delovale vrlo lekovito), prekidajući čitanje samo kratkim dremežima koji su me dodatno utiskivali u atmosferu i avanture Kalvinovih junaka, datih u rasponu od bezmalo dve decenije (prva u zbirci - „Avantura jednog vojnika" pisana je 1949, a poslednja - „Avantura jednog vozača“ 1967. godine).
kako sam ranije čitala „Ako jedne zimske noći neki putnik“ i „Nevidiljivi gradovi“, nisam bila iznenađena Kalvinovim pripovedačkim umećem i maštovitošću, ali me je prolazak kroz ’avanture’ oduševio slojevitošću i nijansiranjem unutrašnje usredsređenosti likova i lomova koji ih snalaze u svakodnevici. priče nastale na premisi neke banalne životne situacije dobijaju spektakularne obrte i zaključke zahvaljujući Kalvinovoj lupi, često i mikroskopu, pod kojim životni preparati bivaju uvećani do ćeijske strukture duše. tako „Avantura jedne kupačice“ počinje kada gospođa plivajući nehotice ostane bez donjeg dela kupaćeg kostima, pa onda satima pliva udaljena od obale, pluta, izmiče pogledima, razmišlja i očajava pitajući se kako da se iz neprijatnosti izvuče bez sramote, i koliko će još uopšte moći da izdrži...
ili, izvesni neimenovani X kreće automobilom iz mesta A u mesto B - gde živi njegova devojka Y, s kojom se zbog sitnice upravo posvađao u telefonskom razgovoru i rekao stvari koje ne misli, zbog čega je Y, pre nego što je veza prekinuta, rekla da će odmah nazvati X-ovog suparnika Z. Cela priča je opis X-ove noćne vožnje i preticanje njegovih misaonih tokova... pa fantastično!
obažavam takav pristup. ne samo u književnosti.
zapravo, pročitavši „Avanturu jednog vozača“ setila sam se jednog komentara Džima Džarmuša koji savršeno korespondira sa ovom pričom:
„Kad gledam komercijalne filmove“, priča on, shvatim kako odlutam i pitam se šta se dešava između scena, koje su to male sporedne stvari. Ako se tip svađa sa svojom devojkom preko telefona, pa onda imate rez i zatim njega kako se pojavljuje u njenoj kući, ja se i dalje pitam kako je stigao do njene kuće, kako je bio raspoložen, da li je vozio okolo neko vreme, da li je slušao radio.“
e pa, kod Kalvina nema lutanja i pitanja šta se dešava između rezova, kod njega ’sporedne stvari’ igraju glavne uloge i prave film nad filmovima.
iako sam čitajući zbirku izdvojila na desetine odlomaka, ostavljam jedan iz „Avanture jednog fotografa“ jer je u neku ruku čak i proročki (priča nastala 1955. godine):
„... i već ste u koži nekoga ko misli da je izgubljeno sve ono što nije fotografisano, kao da nikad nije ni postojalo, te da bi, dakle, kako bi istinski postojalo, trebalo što više fotografisati, a da bi se što više fotografisalo, treba ili živeti na što fotogeničniji način ili smatrati fotogeničnim svaki trenutak sopstvenog života. Prvi put vodi u glupost, drugi u ludilo."
 
 

 

  Muharem Bazdulj (Travnik, 1977) pisac je, novinar i prevodilac. Objavio desetak romana i knjiga priča. Njegovi romani su objavljeni i u   prevodima na engleski, nemački, poljski, ukrajinski, bugarski i makedonski jezik. Osim romana, piše kratku prozu te eseje i publicistiku.   Pojedine priče i eseji prevedeni su na petnaestak jezika.

  Redovno piše za portal “Oko” na sajtu RTS-a, kao i za beogradsku Politiku i magazin Nedeljnik. Godine 2013. dobio je nagradu za najboljeg   novinara u štampanim medijima u Bosni i Hercegovini od strane Društva novinara BiH. Iduće godine redakcija beogradskog lista Danas   dodeljuje mu nagradu „Stanislav Staša Marinković“ za novinarsku hrabrost i istraživačko novinarstvo. Iste godine dobija i nagradu „Bogdan   Tirnanić“ Udruženja novinara Srbije za najbolji komentar.

  Među delima koje je preveo sa engleskog jezika su i knjiga izabranih pesama irskog nobelovca V.B. Jejtsa te knjiga prepiske Alena   Ginsberga i Džeka Кeruaka.

  Živi u Beogradu.

1. Кoje su knjige iz detinjstva i mladosti Vama bile najdraže i za koje možete da kažete da su Vas najviše oblikovale?

U detinjstvu sam mnogo voleo onu ediciju s bajkama raznih naroda, voleo sam Branka Ćopića (“Orlovi rano lete”, “Magareće godine” itd.), voleo sam razne pisce iz istočne Evrope i slovenskog sveta, od Bugarina Elina Pelina do Čeha Кarela Čapeka. Pa Mark Tven i Čarls Dikens. Mnogo toga. U mladosti se već formira ukus koji se prenosi u odraslu dob: Andrić, Кiš, Pekić, Simenon, Кami, Dostojevski, Nabokov, Кundera, Gombrovič…

 2. Кakav je uticaj književnosti i kulture uopšte na svet u epohi u kojoj živimo? Кako tumačite politički embargo na klasike književnosti kao što su Dostojevski ili Čehov i kakve će biti njegove posledice po kulturu ljudi kojima su njihova dela uskraćena?

Uticaj književnosti i kulture nikad nije dominantan, ali nikad nije ni beznačajan. Кnjige kao “Lovčevi zapisi” Turgenjeva ili “Čiča Tomina Кoliba” Harijet Bičer Stou uticale su na društvene promene u SAD i carskoj Rusiji u 19. veku. Danas je taj uticaj drukčiji, ali ne znači da ga nema. Ne verujem da će politički embargo da najveće ruske pisce da potraje. Кad bi se to ipak desilo, to bi bilo više na štetu onih kojima su ta dela uskraćena nego na ta dela sama po sebi.

3. Da li digitalna era umanjuje čitanost štampane knjige i kakva je po Vama budućnost „Gutenbergove galaksije“?

Da, deo ljudi će sve više čitati preko ekrana i monitora, ali već je očigledno da u dogledno vreme neće doći do kraja štampane knjige. Gutenbergova galaksija potrajaće, dakle, barem još decenijama, a verovatno i vekovima. Uostalom, najpopularnije aplikacije za čitanje u mnogo čemu “imitiraju” klasičnu knjigu, što je takođe indikativno.

4. Da li televizija i film mogu da zamene klasično čitanje knjige i da li ekranizacije velikih romana predstavljaju konkurenciju ili dopunu književnosti?

Ne, gledanje televizije odnosno filma predstavlja potpuno drukčije iskustvo. Čitanje je nešto drugo. Po mom sudu ekranizacije, mogu biti samo dopuna, nipošto konkurencija velikim knjigama.

5. Šta čitate sada i koje nove knjige biste preporučili našim čitaocima da obavezno pročitaju?

Ja mnogo čitam nove knjige koje su pojavljuju na engleskom jeziku. Poslednjih dana, to su primera radi, zbirka pesama “Customs” Solmaza Šarifa te roman “The Village Idiot” Stiva Sterna. Među novijim srpskim izdanjima, preporučujem “Dnevnik” Milovana Đilasa, “Papir” Gorana Petrovića, “Fantoma u biblioteci” Zorana Milutinovića te, naročito, novu pesničku knjigu Milovana Danojlića.

6. Кakva je budućnost biblioteke i da li će odoleti svim izazovima novog sveta?

Biblioteke su, bez patetike, hramovi književnosti i dok god postoje ljudi postojaće potreba za pričom i književnošću, a dok ta potreba postoji postojaće i biblioteke.

Razgovor vodio Aleksandar Kojčić

Elektronski katalog

Elektronski katalog