Saradnici na projektu, bibliotekari, će na odabranu temu, a u vezi sa izabranim eksponatom, smišljati i pripovedati priču, sa svim elementima usmenog pripovedanja, približavajući na taj način deci lokalnu i srpsku tradiciju. Uz priču će se koristiti i razni rekviziti koji će deci dodatno dočarati odabrani deo istorije. Deca na taj način neće pasivno slušati o tradiciji i istoriji već će, u ambijentu Muzeja, pored eksponata iz konkretnog perioda, kroz upečatljivo pripovedanje bibliotekara, i kroz dodir sa rekvizitima moći da „dodirnu“ i osete odabrani deo naše istorije. Osim ovako oživljenog vremena o kome se pripoveda, deci će biti predstavljena i neka od značajnih ličnosti srpske istorije koja je svojim radom doprinela jasnijem ocrtavanju evropskih tokova u srpskoj kulturi i nauci.
Na prvoj radionici, koju je održala Tanja Graovac iz Biblioteke, obrađena je tema udaje, kroz motiv tradicionalne devojačke škrinje i devojačke opreme, kao i kroz obradu srpskih svadbenih obreda i običaja, slovenske, odnosno srpske mitologije i mitskih bića. O svemu tome pripovedano je kroz formu autorske bajke sa svim tradicionalnim elementima srpske narodne bajke. Radionica je imala za temu i život Nadežde Petrović, i kroz priču o njoj bilo je reči o značaju žena u srpskoj kulturi. Na taj način deci su približeni i motivi srpskih tradicionalnih običaja i važnost rodne ravnopravnosti. Pomenuta radionica realizovana je u delu etnološke postavke Muzeja u kojem su izloženi enterijeri soba seoskih kuća sa kraja XIX i početka XX veka, deci je pripovedano pored devojačke škrinje, a priču o slikarstvu i značaju Nadežde Petrović deca su slušala u „ženskoj sobi“ postavke Likovne zbirke, okružena delima četiri lokalne umetnice o kojima je govorila Nevena Dujin Grković, kustos pedagog Muzeja.
Preostale radionice će se održavati dva puta mesečno, počevši od maja 2018, i obuhvatiće sledeće teme: Zrenjaninska tvrđava, Sveti Jovan Nepomuk i Uspenje bogorodice, Logori u Zrenjaninu i antifašizam u Drugom svetskom ratu, velike poplave u Zrenjaninu, praistorijska nalazišta na teritoriji opštine Zrenjanin, posebne teme su mamuti, rimski period i nakit pronađen na botoškom nalazištu, avarski ratnici na našem tlu, tatarski ratnici u 16. i 17. veku i srpska ljubavna pisma.
Cilj projekta je upoznavanje mlađe ciljne grupe sa srpskom tradicijom i lokalnom istorijom grada Zrenjanina na nov, neklasičan način koji treba da probudi veće interesovanje kod dece ovog uzrasta za našu tradiciju, trajnije, i da ih podstakne da razvijaju istaživačko i kritičko mišljenje.
Projekat je samoodrživ i po završetku planiranih radionica moguće su radionice u saradnji sa školama, a teme priča bi se mogle proširiti i obuhvatiti i stariji uzrast, kao i korisnike specijalnih škola. Takođe, na ovaj način se kreativno spajaju i dovode u jasnu vezu tradicija sa savremenim tokovima društva, što i jeste jedna od misija ovog projekta. Značaj projekta je i u specifičnoj saradnji lokalnih institucija kulture čijim spajanjem obe institucije izlaze iz svog uobičajenog načina rada i dopunjuju jedna drugu. Nosilac projekta je Narodni muzej Zrenjanin, a koordinatori su Jelena Gvozdenac Martinov, direktor Muzeja, i Tanja Graovac iz Biblioteke.